Toni al rivo in ostario
Par stā un tic in companio.
“Bondģ Toni o cemutmai
sios rivāt a bevi un tai
e tant ben tu sios rivāt
fās lu cuart chi vin spietāt
cussģ i finin ben la zornado
e i fasjin uno brisculado.
Sģ, i sai ben tu no sios bon
ma sento jł tar chel cjanton.
Tu tu ās nomo da žuiā
fa ju motus e cegnā
e encj su brisculo a non ven
basto nomo žuiā ben.
Su tu ās l’ass tu strenz la bocjo
e stās jł biel cocjo cocjo
su tu ās nuio tencji su
fai parģo tu ās dut tu.
Cjapo, molo, no va lisj
luor i nus an biel fat un sbrisj.
Tencji su faicji curagjo
i nus i an fat po nomo un ragjo,
a vōl savūt ben messjedā
e no nomo batolā.
Ma cumņ al ven propi nuio
stin atenz cu l’ass nol fuio:
no cussģ, ma siotu mat
cuatri ragjos i nus an fat.
Bielo
cjarto encj vin imbūt
ed i vin l’istess pierdūt”
E par finī ben la zornado
Toni al paio la portado.
|